Civilno društvo i njegove organizacije igraju važnu društvenu, političku i ekonomsku ulogu u demokratskim zemljama. Pružaju (socijalne) usluge, zastupaju interese manjina ili ranjivih skupina, obavljaju nadzornu funkciju političkih aktera i javne uprave te doprinose izgradnji zajednice uključivanjem različitih ljudi – volontera i članova. Postojanje snažnog civilnog društva pokazatelj je dobro funkcionirajuće demokracije koja daje prostor čitavom nizu različitih mišljenja, interesa i rješenja. Organizacije civilnog društva (OCD) često se osnivaju kada se pojavi društvena ili politička zabrinutost. Kombinirajući mješavinu različitih javnih i privatnih resursa – kao što su javni fondovi, privatne donacije, volontiranje i članarine – organizacije civilnog društva su često izvor društvenih inovacija. Tijekom 2018,Centar kompetencija za neprofitne organizacije i društveno poduzetništvo pri Bečkom sveučilištu ekonomije i poslovanja, u suradnji s ERSTE Fondacijom i skupinom stručnjaka iz različitih zemalja, proveo je studiju o stanju civilnoga društva u zemljama Istočne i Centralne Europe. Istraživanje je provedeno putem online upitnika, na uzroku organizacija civilnog društva iz pojedine zemlje.
U mnogim zemljama, sužavanje prostora djelovanja civilnoga društva povezano je s povećanom orijentacijom vodećih političkih aktera ka desnim doktrinama i porastom populizma u regiji Istočne i Srednje Europe. Posljedice ovakvog razvoja događaja su „kriminalizacija“ OCD-a koje kritički gledaju na vladajuću političku ideologiju, posebno onih koji se protive restriktivnim imigracijskim politikama te dovodi do povećane polarizacije u civilnom društvu. Političko okruženje jedna je od glavnih tema kada je riječ o budućim izgledima u civilnom društvu. Predstavnici/e organizacija civilnog društva iz svih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem, izrazili/e su zabrinutost zbog trenutne političke klime: govor mržnje, kriminalizacija rada organizacija civilnog društva i lažne vijesti prijetnje su koje ometaju prostor za djelovanje OCD-a, posebno na polju ljudskih prava, podrške migranatima i zagovaranju. Istodobno, ove prepreke djeluju osnažujuće za civilno društvo, kroz grassroots inicijative u zajednici koje nastaju kao otpor te kroz pronalaženje novih sredstava za financiranje i oblike djelovanja (kao što je crowdfunding i društveno poduzetništvo).
Organizacije civilnog društva iz Hrvatske također su sudjelovale u istraživanju. Rezultate možete pronaći u publikaciji koja je dostupna ovdje: http://www.erstestiftung.org/en/publication/civil-society-in-central-and-eastern-europe-monitoring-2019/?fbclid=IwAR3s4gsOuvbqp5UgKG9JY5TfNtplBELoqTKKNWt1N4bsotPtSV_pcGlzxb0